Najstarije hrvatsko pismo kojim se Hrvati počinju služiti još u desetom stoljeću.

Tvorcima glagoljice smatraju se braća sveti Ćiril i Metod, koji je u naše krajeve donose u sklopu misije opismenjavanja i prosvjećivanja slavenskih naroda.

Glagoljska slova imaju svoja imena i brojevnu vrijednost, a svako ime ima i značenje tako da prvih devet slova glagoljskoga pisma

A = az,
B = buki,
V = vjedi,
G = glagolju,
D = dobro,
E = jest,
Ž = živjeti,
DZ = zelo,
Z = zemlji

nose poruku Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji.

Dok ostali narodi do dvanaestog stoljeća glagoljicu napuštaju, Hrvati su je snažno prihvatili, dodatno prilagodili i učinili važnim dijelom hrvatske kulture i identiteta ostavljajući nam u nasljeđe preko tisuću godina mističnih kamenih zapisa, bogato ukrašenih liturgijskih knjiga, povelja i dokumenata.